Bez obzira koji termin upotrijebili da označimo pojavu nasilja na internetu posredstvom informacione tehnologije, posljedice po osobu koja trpi ovaj oblik savremenog nasilja sve su složenije. A, suočavanje s njima sve teže, ne samo za onoga ko je bio pod uticajem zlostavljanja, već i za porodicu zlostavljanog i zlostavljača, ali i za stručnjake koji treba da pruže pomoć i podršku i jednima i drugima.
Najveću opasnost da budu izloženi internet nasilju, imaju djeca i mladi.
Brojna istraživanja potvrđuju da su upravo ove kategorije korisnika interneta najugroženije u internet komunikaciji i, prema tome, i najčešće mete različitih vrsta nasilja na internetu.
Vršnjačko nasilje na internetu je oblik elektronskog nasilja na internetu koje se često naziva i sajberbuling. Učestalost ove pojave ima već zabrinjavajuće razmere. Smatra se da svako treće dijete na internetu ima neko loše iskustvo, te da je indirektno ili direktno bilo uključeno u neki oblik elektronskog nasilja.
Ovaj vid nasilja posebno je prisutan među tinejdžerima i odvija se ne samo preko računara, već i preko mobilnih telefona. Osoba koja je podvrgnuta ovoj vrsti nasilja, nasilju može biti izložena neprekidno i uvijek kada je „onlajn“. U ovu vrstu nasilja spadaju i razne vrste lažnih informacija koje se svjesno i planski postavljaju i dijele u internet komunikaciji.
Hakeri su osobe koje se bave nedozvoljenim i neovlašćenim upadom u tuđe računare, računarske sisteme, mobilne telefone i zloupotrebljavaju podatke na njima.Važno je da znate da internet nije uvijek sigurno mjesto i da postoje načini da se svim vašim, na izgled zaštićenim sadržajima, nalozima i profilima, pristupi.
Veliki problem predstavlja mogućnost da se internet nasilje razotkrije na vrijeme kada su moguće štetne posljedice manje i vemenska izloženost zlostavljanju na internetu kraća. Veliki problem u otkrivanju i sprečavanju internet nasilja predstavlja i činjenica što su izazivači i podstrekači nasilja skriveni iza anonimnih i lažnih identiteta, koje mogu često i jednostavno da mijenjaju. Ova činjenica često ohrabruje nasilnike na internetu, koji nerijetko vjeruju da neće biti razotkriveni.
Ako se, i kada se, nasilnik na internetu i otkrije, postavlja se pitanje kako postupati s njim/njom.
Lokalna pravna i medijska regulacija uglavnom nemaju jasne norme o sankcionisanju nedozvoljenog ponašanja na internetu, pa i internet nasilja. I, odsustvo globalne onlajn regulacije o internet nasilju, takođe, predstavlja opšte mjesto za gradnju osjećaja sigurnosti nasilnika na internetu. Krivična djela o kompjuterskom kriminalu su, doduše, uređena zakonima u BiH – i to Krivičnim zakonom Republike Srpske i Federacije BiH, ali, ni ovi zakoni se ne bave pitanjem internet nasilja.
Iz tih razloga, u nekim zemljama se roditelji samoinicijativno organizuju koristeći neke programe za prevenciju internet nasilja. Jedan od takvih je, recimo, program NearParent kojim se stvaraju društvene mreže roditelja koji se međusobno savjetuju, predlažu način međusobnog pomaganja u konkretnim situacijama kada neko od roditelja ima problem i drugo.
Nasilje se pojavljuje u različitim oblicima. Verbalno nasilje je svaki vid ismijavanja, nazivanje pogrdnim imenima, ruganje, vrijeđanje, dobacivanje. Fizičko nasilje podrazumijeva udaranje, guranje, otimanje i uništavanje stvari. Ranijih godina je uglavnom bilo karakteristično za dječake, ali se, nažalost, sve češće javlja i kod djevojčica. Djeca koja su izolovana iz društva, ignorisana od strane drugova, trpe ogovaranje i o njima se izmišljaju razne priče koje obično nemaju lijep i istinit sadržaj, jesu žrtve socijalnog nasilja. Psihičko nasilje podrazumijeva prijeteće poglede, grimase, neželjene komentare, iznuđivanje novca, ucjenjivanje…
Nasilje na internetu naziva se još i digitalno ili elektronsko nasilje. Pod ovim pojmovima se podrazumijeva svaka vrsta ponašanja u internet komunikaciji koja može nekoga da uznemiri ili, da nekome nanese neku štetu. S obzirom da se u ovoj vrsti nasilja koriste informacione tehnologije i elektronski uređaji često se, a naročito u novije vrijeme, za označavanje ove pojave koristi i termin sajber nasilje. Bez obzira koji termin upotrijebili da označimo pojavu nasilja na internetu posredstvom informacione tehnologije, posljedice po osobu koja trpi ovaj oblik savremenog nasilja sve su složenije. A, suočavanje s njima sve teže, ne samo za onoga ko je bio pod uticajem zlostavljanja, već i za porodicu zlostavljanog i zlostavljača, ali i za stručnjake koji treba da pruže pomoć i podršku i jednima i drugima. Najveću opasnost da budu izloženi internet nasilju, imaju djeca i mladi. Brojna istraživanja potvrđuju da su upravo ove kategorije korisnika interneta najugroženije u internet komunikaciji i, prema tome, i najčešće mete različitih vrsta nasilja na internetu.
Vršnjačko nasilje na internetu se pojavljuje u različitim oblicima. Djeca na internetu mogu biti neočekivano okrutna, a posljedice za dijete žrtvu mogu biti veoma teške, pa i tragične.
Mnoga djeca u školi dožive strašna poniženja i mučenja, koja teško možemo i da zamislimo. Nasilje u školi, na žalost, postoji i ponekad ga je veoma teško spriječiti: http://www.mpn.gov.rs/wp-content/uploads/2015/08/nasilje-u-skolama-za-web.pdf.Ako ste prepoznali dijete žrtvu ali i dijete zlostavljača, odmah o tome obavijestite upravu škole i roditelje djece.
U odnosu na druge oblike nasilja ovaj vid nasilja može da traje 24 časa dnevno. Veoma se brzo širi unutar grupe kojoj dijete žrtva pripada i koja je djetetu žrtvi veoma važna. Treba imati u vidu da je sadržaj na internetu trajan i da se jednom nešto postavljeno na njemu ne može izbrisati. Sadržaji se brzo dijele i šire, što je dodatni problem za dijete žrtvu koje je svjesno da su „svi“ vidjeli problematični sadržaj kojim se dijete kompromituje. Stručnjaci ovu pojavu nazivaju snagom riječi.
Kao i vršnjačko nasilje u realnom životu i ovu vrstu nasilja neophodno je prijaviti upravi škole ili Ombudsmanu za djecu Republike Srpske, a ako je neophodno uključiti i policiju.
Ako postoji sumnja da se radi o krivičnom djelu, odmah o tome obavijestite policiju ili putem naše forme PRIJAVI. Sačuvajte što više detalja, veb adresu (kopiju linka), sliku ekrana, sliku komunikacije …
Verbalno nasilje je vrlo često na internetu. Ponekad ovaj vid nasilja kratko traje i zaboravi se. Takva iskustva skloni smo da okvalifikujemo kao „dječija posla“. No, međutim, kada u onlajn komunikaciji razmjena i podstrekivanje uvrjedljivih komentara i ponižavanja traje duže,ružna i nepristojna komunikacija postaje verbalno nasilje. Ono najčešće dugo traje i sa pojačanim intenzitetom kako vrijeme odmiče. Činjenica da ih niko u tome ne sprječava, internet nasilnika ohrabruje i on može pokazati izuzetnu negativnu posvećenost tome da nastavi s internet nasiljem prema nekoj osobi. Ovaj vid nasilja posebno je prisutan među tinejdžerima i odvija se ne samo preko računara, već i preko mobilnih telefona. Osoba koja je podvrgnuta ovoj vrsti nasilja, nasilju može biti izložena neprekidno i uvijek kada je „onlajn“. U ovu vrstu nasilja spadaju i razne vrste lažnih informacija koje se svjesno i planski postavljaju i dijele u internet komunikaciji. Kada se glasina jednom pojavi, veoma je teško ublažiti njen sadržaj, a još teže opovrgnuti laž koja se širi. Iz tih razloga, veoma je važno da se svakom sadržaju koji u sebi sadrži prijetnju, omalovažavanje, uznemiravanje, zastrašivanje, ponižavanje, uvredu, klevetu i drugo, pristupi odgovorno i ozbiljno. To znači da se odmah reaguje na odgovarajući način kako bi se zaustavilo trajanje verbalnog nasilja i sprječile posljedice koje mogu biti veoma teške za psihičko i fizičko zdravlje djeteta.
Važno je znati da se ova vrsta komunikacije na internetu, ukoliko je riječ o komunikaciji na forumima može zaustaviti prijavom sadržaja koji uznemirava. Administrator ili moderator veb-stranice će izbrisati takvu poruku i tako zaustaviti dalje širenje komunikacije koja nekome šteti.
Hakeri su osobe koje se bave nedozvoljenim i neovlašćenim upadom u tuđe računare, računarske sisteme, mobilne telefone i informacione tehnologije uopšte. Iako je malo vjerovatno da ćete biti meta napada organizovanih hakerskih grupa ili pojedinca, važno je da znate da postoje ljudi koji mogu, ukoliko to žele, pristupiti vašim komunikacionim uređajima. To čak i ne moraju biti profesionalne i organizovane grupe ili pojedinci, to mogu biti „obični“ korisnici koji se ponašaju kao hakeri i koriste hakersku ideologiju, u jednom trenutku ili, uopšte. Važno je da znate da internet nije uvijek sigurno mjesto i da postoje načini da se svim vašim, na izgled zaštićenim sadržajima, nalozima i profilima, pristupi. Stoga, dobra zaštita od ovih vrsta internet nasilnika jeste zaštita ličnih podataka na internetu i oprezna komunikacija na društvenim mrežama, forumima i četovima. Što manje podataka o sebi pružite, manje ste zanimljivi svim predatorima na internetu.